VLASI ISTOCNE SRBIJE
Ko su Vlasi istočne Srbije?
Pod Vlasima se u severoistočnoj Srbiji podrazumeva rumunsko stanovništvo koje naseljava prostor severoistočne Srbije oivčen rekama Morava, Dunav i Timok. Vlasi su narod koji pripada romanskoj grupi naroda, preciznije Dakorumunima. Zajedno sa Aromunima, Meglenitima i Istrorumunima cine balkanski romanitet i pripadaju istocnoromanskoj grupi naroda. |
Oni naseljavaju 154 etnički čistih i 48 mešovitih naselja. Procenjuje se da u severoistočnoj Srbiji živi između 250 i 300 hiljada pripadnika ove zajednice.
Većina Vlaha se na popisu etnički deklariše Srbima, što je posledica dugogodišnje asimilacije i odsustva korišćenja bilo kakvih manjinskih prava.
Vlasi su govornici arhaičnih narečija rumunskog književnog jezika.
Po istraživanju Dr. Tihomira Đorđevića objavljenom u Srpskom Književnom Glasniku iz 1905 možemo o Vlasima čitati sledeće, «kretoh se 20 juna 1905 god. Iz Aleksinca da prođem sredinom onih krajeva Srbije u kojima žive Rumuni, koji mi obično zovemo Vlasima.» dakle Vlasi istočne Srbije su početkom 20 veka bili Rumuni i govorili dijalektima rumunskog jezika.
Tihomir Đorđevic naglašava značaj istraživanja dijalekata Vlaha Srbije kako bi se njima odredilo poreklo Vlaha Srbije «Svi Rumuni u Krаlјеvini Srbiјi gоvоrе diјаlеktimа rumunskоg јеzikа.»
Sudijalekti i njihove varijante dakorumunskog dijalekta rumunskog jezika
Dakle Vlaški govor čine dva osnovna rumunska narečija. Jendim govore istočni Vlasi, Carani koji žive u nizijama oko Zaječara Negotina, Kladova i Vidina drugim govore Zapadni Vlasi Ungurijani, koji naseljavaju područija Homolja, Zvižda, Stiga, Braničeva, Mlave, Resave i Morave. Porečka reka i Crnorečje pripada prelaznoj dijalektskoj zoni, čije se stanovništvo tradicionalno zvalo Munteni (Munćani).
Ţarani (Carani) govore oltenskim narecjem rumunskog jezika po kome je i standardizovan Rumunski Knjizevni jezik. Caran je inace vezano za «Ţeara Rumanească» (Ceara Rumnjaska) u bukvalnom prevodu Rumunska Zemlja ili poznatije Vlaška, jedna od tri kneževine koje su formirale današnju Rumuniju, Carani su se inače doseljavali iz Vlaške Kneževine.
Ungurijani govore banatskim diajalektom rumunskog jezika, inače sama reč (Unguren) Ungurijan značilo je Rumun iz Transilvanije (Ugarske), jer su se preci današnjih Ungurijana doseljavali iz rumunskog banata ili tada Austrougarske. Govor Munčana je neka vrsta prelazne zone ova dva dijalekta ali mnogo bliži govoru Ungurijana, sa kojima Munćani imaju više sličnosti nego sa istočnim Caranima jer su delom iz Banata.
Detaljna etno-lingvistička karta Rumuna(Vlaha) istočne Srbije rumunskog jezika, izradio etnolog Paun Es Durlic
Ne samo lingvisticki, vec i folklorno i uopste kulturoloski Vlasi su etnicki Rumuni. Do danas su sacuvali veoma stare obicaje i verovanja koja sezu do u daleku predhriscansku proslost. Kao takvi, Vlasi istocne Srbije predstavljaju najarhaicniji vid balkasnkog romaniteta.
Autohtona vlaška pesma sa kojom je Vionera pobedila u emisiji "Šljivik" i dobila titulu čuvara narodne baštine u kategotiji vokalnih solista
Stara vlaska kola iz sela Iaskovo kod Paracina
Drevni obred ritualnog transa u vlaskim selima Zvizda, gde zene „rusalje” o praznik Duhova padaju u trans
„Mândra mia” Gordana Stojicevic
Stare fotografije na kojima su prikazane scene iz zivota homoljskih Vlaha